Stres ehokardiografija: Dijagnostika srčanih problema kroz testiranje pod opterećenjem

Stres ehokardiografski (SEHO) test pokazuje kako srce radi pod naporom. Za razliku od klasičnog testa fizičkim opterećenjem (ergometrije), kod SEHO testa se, pored praćenja promena na EKG-u, ultrazvučnim aparatom analizira i kontrakcija srčnog mišića. Na taj način lekar upoređuje izgled i rad srca u mirovanju i posle fizičke aktivnosti. Upravo zbog toga se SEHO smatra preciznijim i osetljivijim testom za otkrivanje suženja krvnih sudova koji ishranjuju srce.

Kada se izvodi stres ehokardiografski test?

Bol u grudima. Tipičan bol koji ukazuje na anginu pectoris pacijenti opisuju pritiskom, stezanjem i/ili pečenjem u grudima, koji se mogu širiti u levo rame, duž leve ruke, u vrat ili u leđa.

Nejasan rezultat testa opterećenja srca (ergometrije). Dešava se da klasični test fizičkim opterećenjem (ergometrija) ne da dovoljno jasan nalaz – nije potpuno pozitivan niti potpuno negativan. U tim slučajevima lekar može da preporuči SEHO test kao osetljiviju metodu.

Promene u zapisu EKG-a koje otežavaju tumačenje ergometrije. Kod nekih pacijenata EKG zapis je već u startu izmenjen, iako to ne mora da znači da postoji ozbiljno oboljenje. Na primer, u slučaju bloka leve grane Hisovog snopa, klasična ergometrija ne može pouzdano da pokaže smanjen protok krvi kroz srčani mišić tokom opterećenja. Zbog toga se savetuje SEHO test.

Nakon preležanog infarkta miokarda. Kod osoba koje su imale infarkt miokarda često postoji ožiljak na srčanom mišiću ili trajne promene u EKG zapisu. U tim slučajevima lekar može preporučiti SEHO test radi detaljnije procene funkcije srca.

Kod pacijenata koji su imali intervencije na krvnim sudovima srca, SEHO test se često savetuje radi provere njihove prohodnosti. Zahvaljujući ultrazvučnom snimanju tokom opterećenja, može se uočiti da li određeni deo srčanog mišića pokazuje smanjenu pokretljivost, što može ukazivati na problem sa prethodno ugrađenim stentom ili bajpasom.

Praćenje efekata kardiološke terapije.

Kako se izvodi stres ehokardiografski test?

Pre započinjanja testa na prednju stranu grudnog koša postavljaju se elektrode koje beleže električnu aktivnost srca (EKG) tokom testa. Zatim lekar ultrazvučnom sondom pregleda srce u stanju mirovanja i procenjuje pokretljivost srčanog mišića. Nakon toga pacijent prelazi na pokretnu traku, po kojoj hoda uz postepeno povećanje brzine i nagiba trake. Time se povećava fizički napor i ubrzava rad srca. Sa povećavanjem opterećenja istovremeno se prati nekoliko parametara:

  • Broj otkucaja srca u minuti (srčana frekvenca).
  • EKG zapis.
  • Krvni pritisak.
  • Pojava tegoba (bol u grudima, lupanje i preskakanje srca, zamaranje, vrtoglavica, i dr.)

Pacijent prestaje da hoda na traci ukoliko se umori, ako dobije tegobe ili mu lekar saopšti da stane. Tada se ponavlja ultrazvučni pregled srca neposredno nakon opterećenja. Lekar će proceniti da li je došlo do promena u pokretljivosti srca u odnosu na nalaz u mirovanju. Stres ehokardiografski test traje 45 – 60 minuta.

Međutim, postoje tačno definisane indikacije kada se pacijentima savetuje ergometrija, a kada se savetuje SEHO test. Zbog toga je važno da lekar-kardiolog preporuči izvođenje testa.

Ukoliko je lekar-kardiolog preporučio da se uradi stres ehokardiografski test, ovaj test možete obaviti u poliklinici Equilibrium kod eminentnih stručnjaka iz ove oblasti.

STRES EHOKARDIOGRAFSKI TEST

18.000 RSD

Da li je potrebna posebna priprema za ovaj test?

Kardiolog koji savetuje izvođenje SEHO testa daće uputstvo da li je potrebno da se pojedini lekovi iz redovne terapije isključe nekoliko dana pre testa ili na sam dan pregleda.

Savetuje se lagan doručak pre dolaska. Kod pacijenata sa dijabetesom preporučuje se lagan obrok i uzimanje redovne terapije. Ako koriste insulin, savetuje se smanjenje doze za 2–4 jedinice.

Pročitajte još

Holter krvnog pritiska: zašto je važan za dijagnostiku hipertenzije?

Saznaj više

Ergometrija – test opterećenja srca: kada je potrebno raditi ovu dijagnostiku?

Saznaj više

Pregled kardiologa: kada je vreme da posetite stručnjaka za zdravlje srca?

Saznaj više

Holter EKG-a: Šta meri, kako funkcioniše i kome se preporučuje?

Saznaj više

Ultrazvuk srca: kako izgleda pregled i kada je potreban?

Saznaj više

Kada posumnjati da je bol u grudima srčanog porekla?

Saznaj više

Procena rezerve koronarnog protoka (CFR): šta znači i kako se radi?

Saznaj više

Bol u grudima od stresa ili srčani problem - kako prepoznati simptome?

Saznaj više

Iznenadni i prolazni gubitak svesti – sinkopa: zbog čega se javlja?

Saznaj više

Kako da povećam vrednosti „dobrog“ holesterola?

Saznaj više

Zbog čega se brzo zamaram?

Saznaj više

Cijanoza - plavičasta prebojenost kože i sluzokože: najčešći razlozi

Saznaj više

Najčešći uzroci otežanog disanja

Saznaj više

Ubrzan rad srca može biti znak anemije

Saznaj više

Kada aorta može da pukne?

Saznaj više

Da li su lupanje i preskakanje srca razlozi za brigu?

Saznaj više

Zbog čega je važno lečiti visok krvni pritisak?

Saznaj više

Zbog čega je povišeni holesterol loš za srce i krvne sudove?

Saznaj više

Kako da znam svoj rizik od srčanih oboljenja?

Saznaj više

Kako prepoznati miokarditis?

Saznaj više

Šta može biti uzrok bola u grudima?

Saznaj više

Bol u listovima nogu tokom hodanja – na šta može ukazivati?

Saznaj više

Pleuralni izliv – zašto se javlja i kako se leči?

Saznaj više

Šum na srcu – da li je razlog za brigu?

Saznaj više

Kvalitet je najbolja preporuka.


Ugovora sa osiguravajućim kućama


© Copyright: Equilibrium Medical 2023 Sva prava su zadržana.

Zakazivanje